e-mail: ustavni.sud@ustavnisud.me

Ustavni sud je ustanovljen kao najviši ustavni organ u Crnoj Gori

U nadležnost suda spada zaštita supremacije Ustava, odnosno ustavno-pravnog poretka i ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima

Nadležnost

Utvrđena nadležnost Ustavnog suda Crne Gore čini da on ima izuzetno značajnu ulogu u procesima izgradnje Crne Gore kao nezavisne, demokratske, ekološke i države socijalne pravde.Nadležnost Ustavnog suda je u cjelini ustavna materija, što znači da je propisana samim Ustavom, a ne aktima niže pravne snage. U okviru svoje nadležnosti, Ustavni sud rješava sve oblike “narušavanja” Ustava, a među njima se nalaze i ustavnopravni sporovi koji nijesu tipični “ustavni sporovi” >>>

Organizacija

Zakonom o Ustavnom sudu, propisano je da Sud obrazuje Službu i da radom Službe rukovodi i za njen rad odgovara generalni sekretar, koga postavlja i razrješava Sud i da stručne poslove iz nadležnosti Ustavnog suda obavljaju ustavno-sudski savjetnici koje postavlja Ustavni sud. Organizacija, poslovi i način rada Službe uređuju se aktom Ustavnog suda >>>

Izbor odluka





Sastav Ustavnog suda i biografije sudija

Ustavni sud ima sedam sudija koje bira Skupština Crne Gore 2/3 većinom. Sudija Ustavnog suda bira se na period od 12 godina. Za sudiju Ustavnog suda može biti birano lice koje uživa ugled istaknutog pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od 3 godine. Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore je g-đa Desanka Lopičić.

IZBOR

Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od 12 godina.

Za sudiju Ustavnog suda može biti birano lice koje uživa ugled istaknutog pravnog stručnjaka, sa najmanje petnaest godina rada u struci.

MANDAT

Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija Ustavnog suda na vrijeme od tri godine.

NESPOJIVOST FUNKCIJE

Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.

PRESTANAK FUNKCIJE

Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži, a ispuni uslove za starosnu penziju i ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora.

RAZRJEŠENJE

Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrješava se dužnosti ako je osudjen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije ili javno ispoljava svoja politička uvjerenja.

Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrdjuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

SUSPENZIJA

Ustavni sud može odlučiti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivični postupak ne vrši dužnost dok taj postupak traje.

>>>

22.07.2016


 

Seminar: “Ustavna žalba u praksi Ustavnog suda Crne Gore”


U organizaciji Ustavnog suda Crne Gore, NVO Građanska alijansa i Advokatske komore Crne Gore, uz podršku Ambasade Norveške, u Hotelu Premijer u Podgorici, održan je seminar na temu “Ustavna žalba u praksi Ustavnog suda Crne Gore”.

U radu seminara učestvovale su sudije Ustavnog suda, sudije redovnih sudova, advokati, i g-đa Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

U uvodnom izlaganju, predsjednica Ustavnog suda g-đa Desanka Lopičić je ukazala da veliki broj ustavnih žalbi, koje čine 80% ukupnog broja predmeta po svim nadležnostima, ugrožava funkcionalni kapacitet Ustavnog suda, pretvarajući ga u sud dnevne intervencije. Dosadašnja praksa u postupku po ustavnoj žalbi pokazuje da je veliki broj odbacivanja ustavnih žalbi rezultat nedovoljnog poznavanja instituta ustavne žalbe. Naime, u najvećem broju slučajeva, ustavne žalbe se podnose kao klasične žalbe i revizije upućene redovnim sudovima. U njima nema stručne i argumentovane elaboracije povrede ustavnih i konvencijskih ljudskih prava i sloboda konkretnog podnosioca ustavne žalbe, koja je svojstvena području ljudskih prava (engl. Law on human rights). Navedene činjenice ukazuju na potrebu dobrog poznavanja pretpostavki koje moraju biti ispunjene da bi se ustavna žalba mogla smatrati dopuštenom. Iz prakse Ustavnog suda, takođe, proizilazi da je pravilno shvatanje instituta dopuštenosti ustavne žalbe, od potencijalnih podnosilaca ustavnih žalbi i njihovih punomoćnika, krucijalna pretpostavka održivosti cjelokupne ustavnosudske zaštite ljudskih prava i sloboda.

Razmjena iskustva sa advokatima i sudijama na današnjem skupu, doprinijeće kvalitetnom ispunjavanju kriterijuma dopustivosti ustavne žalbe u postupku pred Ustavnim sudom, a time i efikasnijoj zaštiti osnovnih prava i sloboda u Crnoj Gori.

Više vijesti >>>

18.07.2016