Ustavni sud Crne Gore
USTAVNI SUD CRNE GORE
- Slobodan pristup informacijama
Zakon o slobodnom pristupu informacijama Vodič za pristup informacijama u posjedu Ustavnog suda Javni registri i javne evidencije Obrazac zahtjeva za slobodan pristup informacijama Uvid u ustavnosudski spis Spisak zaposlenih u Ustavnom sudu Lice za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare u Sudu Lice za prijem i postupanje po prijavi zviždača u Ustavnom sudu Crne Gore Lice za posredovanje u slučaju mobinga u Ustavnom sudu Crne Gore Odobreni zahtjevi za slobodan pristup informacijama Zahtjev za novinarsku akreditaciju Informacija o službenim vozilima Spisak javnih funkcionera i liste obračuna njihovih zarada, drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem javne funkcije Programi i planovi rada Izvještaji i druga dokumenta o radu i stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Nacrti, predlozi i konačni tekstovi strateških dokumenata i planova i programa za njihovo sprovođenje Nacrti i predlozi zakona i drugih propisa, kao i mišljenja eksperata na te propise Pojedinačni akti i ugovori o raspolaganju finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom Rješenja i drugi pojedinačni akti koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica Obrasci za transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda
.JPG&w=500)
Aktuelnosti
17.03.2026.
Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti ili neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
16.03.2026.
Ustavni sud glasao 3:3 o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
11.03.2026.
Sjednica Ustavnog suda o Sporazumu sa Emiratima odložena za 16. mart, bez većine za prisustvo javnosti .
09.03.2026.
Ustavni sud 12. marta odlučuje o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji sa Emiratima.
09.03.2026.
Najava V sjednice Ustavnog suda Crne Gore (12. mart 2026. godine).
Nove odluke
04.03.2026.
U-I 19/19 i 23/19.
04.03.2026.
U-III br. 666/23 – parnični postupak - Povreda prava na pravično suđenje kroz segment obrazložene presude u pogledu troškova postupka - pitanje očigledne nesrazmjere troškova predstavlja pravni standard koji se cijeni u svakoj konkretnoj situaciji, a Viši sud u Podgorici nije imao u vidu da je žalba podnosioca doprinijela da se drugostepeni postupak okonča na način koji je povoljan za podnosioca, te je u skladu sa tim isti bio dužan da razmotri dosuđivanje troškova u iznosu koji treba pokriti nužne izdatke koji su bili potrebni za ostvarenje podnosiočevog prava. Takođe, Ustavni isud ističe da je Viši sud u Podgorici odlučio da kao osnovicu za obračun troškova postupka uzme iznos od 100,00 eura, imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o procjenjivom predmetu. Međutim, Tarifnim brojem 5 stav 4 AT propisano je da u procjenjivim predmetima koji se odnose na potraživanja iz radnih odnosa, advokatu pripada nagrada iz tog Tarifnog broja, samo ako vrijednost spora ne prevazilazi iznos od 100,00 eura. Međutim u konkretnom slučaju vrijednost predmeta spora prevazilazi tu vrijednost (vrijednost glavnog zahtjeva 188,22 eura), pa Viši sud u Podgorici nije dao ustavnopravno prihvatljivo obrazloženje zašto je navedena odredba Tarifnog broja primjenjiva na konkretan slučaj. Obrazloženje Višeg suda u Podgorici trebalo je da sadrži suštinski važne činjenice u dijelu kojim je odlučivano o očiglednoj nesrazmjeri troškova i vrijednosti tužbenog zahtjeva i o tome koji troškovi bili potrebni za vođenje parnice..
16.02.2026.
U-III br. 484/25 – privredni postupak – povreda prava na pravično suđenje - sudovi su propustili da ispitaju suštinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore -Sudovi su se oglasili nenadležnim u sporu neizvršavanja obaveza iz Ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, za koji je nadležan Londonski sud za međunarodnu arbitražu - Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rješavati pred domaćim sudovima, što su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i završne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignorišući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova - Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, što su sudovi propustili da ispitaju u suštini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma fizičko ili pravno lice sa prebivalištem/sjedištem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka.
04.02.2026.
U-III br. 1137/23 – tužba za pravično zadovoljenje – povreda prava na pravično suđenje kroz segment prava na obrazloženu odluku - nije dovoljno samo utvrditi povredu prava na suđenje u razumnom roku, bez dosuđivanja zakonom propisane novčane naknade i bez jasnog obrazloženja zašto bi takva konstatacija bila dovoljna - Podnosilac ustavne žalbe je podnio Vrhovnom sudu tužbu za pravično zadovoljenje, tražeći da mu država na ime nematerijalne štete isplati pet hiljada eura, zbog dugotrajnog postupka pred podgoričkim Osnovnim sudom - Vrhovni sud je utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, ali je odbio zahtjev za isplatu novčane naknade, cijeneći da je postupak u međuvremenu pravosnažno okončan, da je trajao manje od četiri godine, i da nije postojao njegov poseban interes za hitnim okončanjem postupka. Ustavni sud je ocijenio da se takva odluka, s aspekta prakse Evropskog suda za ljudska prava, može podvesti pod „očigledno proizvoljnu“ jer Vrhovni sud nije obrazložio zbog čega je u konkretnom slučaju primijenio izuzetak koji je propisan Zakonom, koji omogućava da se povreda prava utvrdi bez dosuđivanja naknade na ime pravičnog zadovoljenja..
04.02.2026.
U-III br. 582/23 – upravni postupak radi povraćaja i obeštećenja oduzetih imovinskih prava - Utvrđeno da je dugim trajanjem upravnog postupka pokrenutim pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje Opštine Pljevlja, podnosiocima ustavne žalbe povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku, iz člana 32 Ustava Crne Gore i pravo na djelotvorni pravni lijek, iz člana 20 Ustava Crne Gore - Po pitanju složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je ovaj predmet kompleksan, ali ne pretjerano, da bi opravdao toliku dužinu trajanja postupka - Evropski sud za ljudska prava, odlučujući o predstavci, između ostalih i podnosilaca ustavne žalbe u predmetnoj pravnoj stvari, naveo da se trajanje postupka od više od 11 godina, 3 mjeseca i 22 dana, ne može opravdati niti kompleksnošću predmeta, niti ponašanjem podnosilaca predstavke. Tokom vođenja postupka na 4 nivoa nadležnosti, kojim su odluke poništavane i donošene nove, u principu, proticalo je vrijeme od 8 mjeseci do 2 godine. Ustavni sud primjećuje da u periodu dužem od 20 godina, računajući i period koji je razmatran u presudi Evropskog suda za ljudska prava Jovašević i dr. protiv Crne Gore (predstavka broj 41809/14, od 10. februara 2022. godine) koliko do sada postupak traje, Komisija za povraćaj i obeštećenje nije donijela rješenje kojim bi odlučila o zahtjevu u cjelosti i pored imperativnih zakonskih odredaba, i pored jasnih uputa Upravnog suda, datih u presudi U. br. 525/18 od 13. aprila 2020. godine, odlučujući o tužbi u upravnom sporu, kao ni nakon utvrđene povrede pred ESLJP.Ustavni sud zaključuje da je podnosiocima ustavne žalbe povrijeđeno pravo na djelotvorni pravni lijek, iz člana 20 Ustava i člana 13 Konvencije, zajedno sa članom 32 Ustava i članom 6 stav 1 Konvencije, zbog nedostatka efikasnog pravnog lijeka po domaćim zakonima a u vezi žalbe podnosilaca predstavke vezano za dužinu trajanja postupka, u slučajevima višestrukog vraćanja predmeta organima uprave na ponovni postupak, budući da se odredbe novog Zakona o upravnom postuku, ne mogu primijeniti, shodno prelaznim i završnim odredbama, na postupke koji nijesu pravnosnažno okončani do njegovog stupanja na snagu. Podnosioci ustavne žalbe nemaju na raspolaganju djelotvorno pravno sredstvo za ubrzanje upravnog postupka u slučajevima višestrukog vraćanja na ponovni postupak, iz kojeg razloga im je povrijeđeno pravo na djelotvorni pravni lijek..
Izbor odluka
03.12.2025.
Odluka Ustavnog suda Crne Gore kojom se odbija žalba Neđeljka Moškova, sa saglasnim izdvojenim mišljenjem predsjednice Snežane Armenko, U-VII br. 20/24.
31.10.2024.
Odluka Ustavnog suda Crne Gore kojom se odbija žalba Vuka Kadića, iz Podgorice, podnosioca Izborne liste “Dr Vuk Kadić- Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu”, sa saglasnim izdvojenim mišljenjem predsjednice Snežane Armenko, U-VII br. 4/24 .
29.10.2024.
Odluka Ustavnog suda Crne Gore o usvajanju ustavne žalbe, u predmetu U-III br. 339/24.
18.10.2024.
Rješenje Ustavnog suda Crne Gore, U-III br. 1040/24, od 18. oktobra 2024. godine, kojim se obustavlja postupak odlučivanja o dozvoli izručenja.
05.08.2024.
Rješenje Ustavnog suda Crne Gore kojim se odbacuje inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, sa izdvojenim različitim mišljenjem sudije Momirke Tešić, U-II br. 17/19.
Izrada ovog veb sajta finansirana je sredstvima zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope. Iznijeta mišljenja ni u kom slučaju se ne mogu smatrati zvaničnim stavom Evropske unije ili Savjeta Evrope.
© 2026 Ustavni sud Crne Gore. Sva prava zadržana.